SES - Dosegnite do publike svuda - Neuporediv evropski domet od preko 170 miliona domaćinstava

Kragujević: Srbiji je neophodna modernizacija, liberalizacija i proširenje zemaljske TV mreže!

Zauzeću stav i reći da je digitalno zemaljsko emitovanje izuzetno bitan faktor i da bi liberalizacija i proširenje zemaljske emisione mreže bilo dobar potez za dalji razvoj tržišta.
Kragujević: Srbiji je neophodna modernizacija, liberalizacija i proširenje zemaljske TV mreže!

Foto: montaža, Unsplash, privatna arhiva M.K.

KOLUMNU PIŠE

MILAN KRAGUJEVIĆ — Stručnjak za tržište telekomunikacija, IKT novinar, ljubitelj računara i umrežavanja, IT inženjer, urednik i osnivač portala TeleSrbija.

Zauzeću stav i reći da je digitalno zemaljsko emitovanje izuzetno bitan faktor kada je u pitanju skalabilna distribucija televizijskog signala širom teritorije Srbije, i smatram da bi liberalizacija zemaljske emisione mreže uz proširenje kapaciteta bilo dobar potez za dalji razvoj telco tržišta posebno u ruralnim sredinama.

Moja zamisao je prvenstveno prelazak na HEVC kodiranje, čime bi se moglo upakovati više kanala u jedan multipleks koji zauzima 8 MHz. HEVC naravno za sobom povlači obavezu zamene prijemnih uređaja (STB-ova i televizora) koji nemaju podršku za ovaj kodek, ali bi se mogao napraviti kompromis uz migracioni period od 5 godina, gde bi dosadašnji kanali iz nacionalnog i lokalnog multipleksa ostali AVC dok bi novi kanali bili kodiranu u HEVC.

Proširenjem dostupnih multipleksa za DTT (digitalna zemaljska televizija) stvorili bi se uslovi za znatno uvećanje dostupnih TV kanala putem DTT emitovanja, kao i za postojanje više pružalaca usluga plaćene televizije putem DTT. Uz SimulCrypt i potencijalnu saradnju između pružalaca pay TV usluga, moguće je reciklirati iste kanale u multipleksu za više pay TV provajdera.

Mogući scenario liberalizovane mreže bio bi postojanje nekoliko pay TV multipleksa, za koje ima dovoljno spektra i nakon digitalne dividende, a uz efikasno kodiranje i simultantno kriptovanje moguće je u na primer 5 multipleksa ubaciti čak 85 HD kanala ako uzmemo da je prosečan bitrate jednog kanala 3 Mb/s a kapacitet multipleksa 50 Mb/s.

Postojanje novih Pay TV multipleksa bi značajno smanjilo izdatke za opremu neophodnu za gledanje pay TV kanala, i obezbedilo self-service instalaciju gde operator može korisniku poslati opremu (STB sa CA karticom ili čipom) poštom, a korisnik je sam povezuje na antenu i televizor, čime se smanjuje neophodno ulaganje za intervencije na terenu tokom instalacija.

Verujem da bi uvođenjem DTT tehnologije kod pretplatnika pay TV usluga dovelo do smanjenja troškova po operatore i korisnike, i do povećanog broja korisnika uzimajući u obzir veliku dostupnost DTT usluge i nepostojanje ograničenja kada je u pitanju direkna vidljivost neba i prostor za montažu satelitske antene ukoliko se razmatra DTH tehnologija, niti je neophodno postojanje IKT infrastrukture za širokopojasni pristup Internetu ako se razmatra IPTV ili OTT rešenje.

Posebno u ruralnim sredinama, DTT može obezbediti odlično korisničko iskustvo, laku instalaciju, jednostavnu upotrebu i održavanje usluge i opreme, uz niske troškove i neograničenu skalabilnost. Broadcast televizija u poređenju sa OTT servisima i IPTV ima nebrojeno prednosti, ali isto tako i kada se poredi sa satelitskom televizijom, jer je zakup transpondera ogroman godišnji izdatak za operatora, i prisiljava ih da svoju pay TV uslugu nude u celom regionu koji pokriva footprint transpondera na satelitu, kako bi se investicija isplatila.

Upotreba "domaće" infrastrukture u vidu DTT mreže zahteva manja ulaganja, iziskuje manje troškove, i pruža bolje korisničko iskustvo uz manju cenu opreme, univerzalnost povezivanja i dostupnosti, i predstavlja odličan primer univerzalnog servisa za neopslužene krajeve, kao što su na primer planinska sela.

Trenutna situacija na tržištu je nažalost takva da imamo samo 3 multipleksa, nacionalni, lokalni i pay TV multipleks Telekoma Srbija ("Antena Plus"). Telekom je uspeo da ugura 28 kanala u jedan multipleks, nažalost uz žrtvovanje i bitrate-a i rezolucije, pa je usluga izuzetno lošeg kvaliteta. 

Delikatan odnos koji imaju JP Emisiona tehnika i veze i Telekom Srbija sklopljen je iza zatvorenih vrata, usled čega drugi operatori pay TV usluga nisu u prilici da iskoriste jednak pristup ovoj tehnologiji kao Telekom.

Postojanje deljenih kanala kroz SimulCrypt omogućilo bi izuzetno kvalitetne TV kanale uz HEVC kodiranje, koji se ne moraju duplirati za svakog pay TV operatora, već se kao na satelitskim platformama mogu racionalno koristiti odnosno deliti. 

Istovremeno, uvođenje novih igrača na tržište DTT pay TV dovelo bi do značajnijeg napretka u pogledu zamerki koje Evropski parlament ima na tržište distribucije medijskih sadržaja u Srbiji u pogledu Telekomovog poslovanja. 

Iskreno verujem da je u interesu svih igrača, regulatora, državne uprave, i naravno korisnika, realizacija široke lepeze servisa putem DTT mreže uz liberalizovan pristup po standardizovanim cenama, što bi ispratilo slična postupanja kada je u pitanju DTT mreža u drugim državama u Evropi.

Za sada je fokus uperen isključivo u akviziciju spektra za 5G mobilnu mrežu, usled čega ne očekujem bilo kakve diskusije na ovu temu do kraja 2025. godine, ali verujem da bi bilo pametno iskoristiti DTT u navedene svrhe, a iskreno verujem u broadcast televiziju kao sistem distribucije koji nema zamenu.

6
❤️
1
👍
0
😲
0
😢
1
😠
2

3 komentara

Đorđe
Pošto smo među prvima usvojili DVB-T2 i H264, logičan sled okolnosti bi bio da pređemo na VVC odn. H266 pošto AV1 neće biti u potpunosti standardizovan. Naravno, trebaće dosta vremena da se to realizuje, ali s obzirom na to da su temelji za aktuelne standarde postavljeni još pre deceniju i po, neće biti problema da se u budućnosti samo prilagodimo promenama. Dokle god Telekom drži konce na trećem multipleksu, biće ovako kako jeste, ali nije isključivo da, ukoliko budu rešili da menjaju tehniku, pređu na noviji kodek.
Aleksa
Izuzetan tekst, Milane i odlična ideja.
Slobodan
Čitajući iskustva korisnika - naročito na domaćim forumima, a vezano za praćenje TV sadržaja, kao i moja lična iskustva želim da iznesem par razmišljanja na ovu temu...
Sve IP (I OTT i Multicast) bazirane usluge distribucije tv signala su osuđene na korišćenje provajderovog box-a sa provajderovim softverom. Ovo je mač sa dve oštrice jer postoji potreba da se uči interfejs, nema sortiranja programa, kako je provajder rešio - tako. Ako provajder reši da promeni platformu - uči iz početka. Ovo je izuzetno komplikovano naročito starijim osobama. Za njih je DVB sa upotrebom CAM-a i uz korišćenje direktno daljinskog upravljača televizora i softvera samog televizora ipak najbolja stvar.

Drugi tip korisnika je onaj - ako može bežično bez ijednog kabla, jer je katastrofa povezati nešto kablom, tu OTT ima priličnu prednost, ali - slažem se, DVB-T2 u većini slučajeva može rešiti OBA problema. DVB-T2 često radi i sa sobnom antenom skromnih gabarita koja se može često sakriti iza TV-a, kroz CAM bi korisnik mogao imati 40-50 TV kanala u Full HD rezoluciji, i još bitnije za ljubitelje sporta - bez kašnjenja - na koje se svi žale i koje je prirodno prisutno kod OTT rešenja.

Smatram da bi kvalitetna DTH platforma preko DVB-T2 mreže bila odlično rešenje za:
- Manje zahtevne korisnike
- Vikendice
- Dodatne TV prijemnike u nečijem domu

A mogao bi i neki 5G operater ponuditi takvu uslugu uz 5G kućni internet. Time se za uživo praćenje TV programa ne bi trošio protok preko 4G/5G mreže, a mogli bi da ponude quad-play uslugu, internet, tv, fiksni i mobilni telefon.