Kompanija OpenAI suočava se sa kolektivnom tužbom u Kaliforniji zbog navodnog deljenja korisničkih podataka sa kompanijama Meta i Google. Prema tvrdnjama iz tužbe, podaci korisnika servisa ChatGPT navodno su prosleđivani putem tehnologija za praćenje, uključujući Meta Pixel i Google Analytics, bez adekvatnog pristanka korisnika. Iako pojedini pravni stručnjaci smatraju da će ovaj slučaj biti teško dokazati zbog postojećih pravila privatnosti, cela situacija dodatno otvara pitanje načina na koji AI platforme prikupljaju i koriste podatke korisnika.
Za veliki broj ljudi, ChatGPT danas predstavlja mnogo više od običnog AI alata. Korisnici ga koriste za poslovne zadatke, finansijske savete, organizaciju obaveza, pa čak i razgovore o privatnim problemima i zdravstvenim simptomima. Upravo zbog toga, nova kolektivna tužba podneta u Kaliforniji izazvala je veliku pažnju javnosti, jer sugeriše da privatni razgovori sa chatbotom možda nisu toliko privatni koliko se verovalo.
Navodi o deljenju podataka sa Metom i Googleom
Prema navodima iz tužbe, OpenAI je navodno implementirao standardne alate za praćenje korisnika, odnosno Meta Pixel i Google Analytics, direktno na ChatGPT platformi. Ove tehnologije se godinama koriste širom interneta za analitiku, praćenje saobraćaja i prikazivanje personalizovanih reklama.
Međutim, problem nastaje kada se ovakvi sistemi koriste na servisima gde korisnici dele izuzetno osetljive informacije. Tužba tvrdi da su Meta i Google navodno mogli da dobijaju podatke u realnom vremenu, uključujući email adrese, identifikacione oznake korisnika, ali i sam sadržaj upita unetih u ChatGPT.
To praktično znači da bi pitanja vezana za zdravstvene probleme, pravne situacije ili poverljive poslovne informacije potencijalno mogla da postanu deo šireg sistema za targetirano oglašavanje i analitiku.
Pravna situacija u Kaliforniji mogla bi da oteža postupak
Iako optužbe deluju ozbiljno, stručnjaci smatraju da će dokazivanje ovih tvrdnji biti veoma komplikovano. Istraživač kompanije Cybernews, Aras Nazarovas, istakao je da politika privatnosti OpenAI-ja već sadrži široko definisane odredbe o deljenju podataka sa trećim stranama u svrhu analitike i unapređenja proizvoda.
U praksi, većina korisnika prihvata takve uslove već prilikom registracije naloga, često bez detaljnog čitanja pravila korišćenja. Upravo zato stručnjaci navode da će sud morati detaljno da proceni da li su korisnici zaista bili dovoljno jasno obavešteni o načinu obrade podataka.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da se tužba u velikoj meri oslanja na California Invasion of Privacy Act (CIPA), zakon star gotovo šest decenija koji se sve češće koristi u sporovima protiv modernih tehnoloških kompanija. Kritičari navode da su rezultati ovakvih slučajeva često nepredvidivi, jer zastareli zakonski okvir teško prati savremene digitalne tehnologije.
AI alati i dalje prikupljaju ogromne količine podataka
Bez obzira na ishod ovog slučaja, cela situacija još jednom podseća da AI sistemi funkcionišu na osnovu obrade ogromne količine podataka. Iako komunikacija sa chatbotovima često deluje kao razgovor između ljudi, iza svega se i dalje nalaze kompleksni algoritmi i sistemi za analizu korisničkih informacija.
Kako bi nastavili razvoj i unapređenje svojih modela, AI servisi koriste različite metode prikupljanja podataka, veoma slične onima koje već godinama koriste društvene mreže i velike tehnološke platforme. Upravo zbog toga, stručnjaci sve češće upozoravaju korisnike da pažljivo razmisle koje informacije dele sa AI alatima, posebno kada su u pitanju poverljivi ili lični podaci.
Nema komentara